Konferencija Analitička podrška i javne politike u procesu pristupanja Srbije EU

Osim vladinih institucija koje već igraju ili tek treba da preuzmu aktivnu ulogu u ovim procesima, uloga civilnog društva ne sme da se zanemari. Kroz zvanično prihvaćenu formu – Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, srpsko civilno društvo je već dalo vredan analitički doprinos procesu pregovaranja o pristupanju EU. ”navodi Nacionalni konvent o Evropskoj uniji.

 

U prvom delu konferencije je održana panel diskusija pod nazivom” Sistem za analitičku podršku pregovaračkom procesu u Srbiji”, U toku diskusije je bilo reči o modelima analitičke podrške procesu pristupanja Srbije EU u kojem prihvaćeni model može da bude snažan instrument i savetnik prilikom donošenja političkih odluka kao i činjenica da doprinosi boljoj pregovaračkoj poziciji Radnih grupa. Na pitanje koordinatorke Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) Nataše Dragojlović šta to nedostaje od procedura da se uspostavi sistem i kako da se civilno društvo fokusira na potrebe pregovaračkog tima,  šefica Pregovaračkog tima za vodjenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Tanja Mišćević je kazala da nije nužno da se podudaraju oblasti koje analizira pregovarački tim, čak je poželjno da civilno društvo doprinese različitim analizama u pregovaračkom procesu. Takođe je profesorka Tanja Mišćević napomenula da radne grupe pregovaračkog tima treba da shvate značaj analitičke podrške u tom procesu u cilju jačanja svoje pregovaračke pozicije i da te analize treba da budu javno dostupne.

U drugom delu konferencije su prikazani promotivni spotovi NKEU za pregovaračka poglavlja 11,19 i 23, kao i analize za poglavlja 11,15,19, 23, 27.

Nataša Đereg, CEKOR, koordinatorka, RG NKEU za poglavlje 27” Kako dostići standarde EU u sektoru zaštite životne sredine u oblast voda” je rekla da je osnova analize post screening dokument za navedeno poglavlje. Ona je istakla da na osnovu analize navedenog dokumenta nedostaje 890 miliona evra za uredjenje oblasti voda i da  sredstva EU na koja se oslanja u dokumentu nisu dovoljna da pokriju tu razliku. S tim u vezi treba naći druge modele finansiranja. Takođe je N. Đereg napomenula da sredstva prikupljena za zaštitu životne sredine putem taksi i sl. se svega 10% utroše za tu namenu i da treba pokrenuti inicijativu formiranja fonda za zaštitu životne sredine koji bi finansirao projekte u oblasti životne sredine u Srbiji.

Valentina Đureta, Beogradski fond za političku izuzetnost, koordinatorka RG NKEU za poglavlje 15 “Finansiranje unapređenja energetske efikasnosti” je u okviru  analize Radne grupe za ovu oblast istakla da energetska efikasnost ne podrzumevaju samo  zgrade, već uključuje i druge oblasti poput proizvodnje, distribucije, industrije idr. i da energetska efikasnost utiče na socijalne aspekte, zdravlje i životnu sredinu. Koordinatorka RG NKEU za poglavlje 15 je izdvojila sledeće probleme koji utiču na unapređenje ove oblasti kao što su: tehnička opremljenost, znanje, ljudski resursi, rad na ponašanju korisnika, finansiranje i da treba raditi na modelima za finansiranje privrede poput javno-privatnih partnerstava JPP, ESCO modela idr. Prioriteti ulaganja, pored stambenih zgrada bi trebalo da budu usmereni na javne objekte poput škola, vrtića, bolnica idr.

Na konferenciji su bili prisutni državni zvaničnici koji se bave procesom evrointegracija, akademska javnost, civilno društvo i brojni drugi eksperti.

EcoDev podržava rad NKEU i kao njegov član brojnih radnih grupa koje se bave direktno i indirektno životnom sredinom i klimatskim promenama, , će dati svoj doprinos  u analitičkoj podršci u procesu evrointegracija sa svojom mrežom domaćih i stranih eksperata u toj oblasti.